|
 Podizanjem barjaka SV. Vlaha na Orlandov stup i tradicionalnim putanjem golubica danas popodne je slubeno je otvorena 1040. Festa svetog Vlaha. Zbog hladnog vremena na ceremoniji otvaranja Feste okupio se manji broj vjernika od uobi?ajenog. Ove je godine golubice prvi put pustio dubrova?ki biskup mons Mate Uzini?. U svom pozdravljanju nazo?nih biskup Uzini? je istaknuo da ovogodinju Festu slavimo u godini Caritasa u ozra?ju dvaju povijesnih doga?aja. Prvi je tuno i ponosno sje?anje na dvadesetu obljetnicu ratne feste 1991., te drugog nedavnog referenduma o ulasku Hrvatske u EU. Donosimo pozdravni govor Biskupa na otvaranju feste sv. Vlaha.
Gospo?e i gospari! Sestre i bra?o! 'Dan ki dohodi jednom nami na godite, u ki slatkoj mi slobodi ?inimo ovdi svetilite!' (Ivan Gunduli?, Dubravka), sve?ana proslava naeg slavnog Parca, sv. Vlaha, biskupa i mu?enika, stigao nam je po 1040. put, a ove godine ga slavimo u ozra?ju dvaju povijesnih doga?aja.
Prvi je tuno, ali i ponosno sje?anje na dvadesetu obljetnicu ratne feste sv. Vlaha 1992. Ohrabri se, narode moj- progovarao je tada sv. Vlaho kroz usta mog predasnika, dubrova?kog biskupa elimira, ali i kroz snagu i odlu?nost malobrojnih branitelja, kroz jedinstvo grada i njegovih stanovnika, kroz jedinstvo sjevera i juga Hrvatske bratimljenjem gradova stradalnika, Vukovara i Dubrovnika, kroz jedinstvo Crkve u Hrvata u prisutnosti dvanaestorice hrvatskih biskupa na ?elu s blagopokojnim kardinalom Franjom Kuhari?em na festi sv. Vlaha, a onda kona?no i kroz mudro planiranu vojna akciju u?injeno famozno ?udo od ?udesa, oslobo?enje Grada i cijelog dubrova?kog podru?ja koje se u svemu vodilo na?elom: Ako je moj protivnik spalio moju ku?u, ja ne?u zapaliti njegovu! Ako je razorio moju crkvu, ja ne?u ni dirnuti njegovu, dapa?e, ?uvat ?u je. Ako je napustio svoj dom, ja ne?u ni igle uzeti iz njegova! Ako je ubio moga oca, brata, sestru, ja ne?u vratiti istom mjerom nego ?u potivati ivot njegova oca, brata, sina, sestre! (Franjo kard. Kuhari?). Uz sve to progovarao je sv. Vlaho i kroz jedinstvo s Bogom u molitvi jednog naroda, jer svi smo tad na ratitima i u vlastitim domovima, u crkvama i na trgovima, pred zidovima bola i u sklonitima, s molitvom na usnama i krunicom u ruci ili oko vrata, bili sve?enik Stojko.
Drugi doga?aj u ozra?ju kojeg slavimo ovogodinju festu sv. Vlaha nedavni je referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, pozitivan rezultat tog referenduma i pretpostavka da ?emo uskoro biti ?lanovi te organizacije. Budu?i da je Dubrovnik uvijek bio Europski grad, to bi nas trebalo radovati, ali svi smo svjedoci da to ba i nije tako. Sukob dviju naglaeno suprotstavljenih struja, koje su u svojim nastupima etiketirale svakog tko druga?ije misli u tom etiketiranju nismo dobro proli niti mi hrvatski biskupi govori o velikoj podijeljenosti naeg hrvatskog drutva. Ta podijeljenost je osobito prepoznatljiva u niskom postotku onih koji su se odazvali referendum, a u naoj upaniji i u najnioj podrci Europskoj uniji koja nam je zasluila naziv 'euroskeptici'. Ako su kriza Europske unije i strah od gubitka nacionalnog suvereniteta i bili razlog euroskepticizmu, danas elim svoj glas ohrabrenja pridruiti svom predasniku i posuditi sv. Vlahu kli?u?i: Ohrabri se, narode moj. Ne boj se! Budi jedinstven i sve ?e biti dobro, kao to je u jedinstvu i povezanosti sa sv. Vlahom kroz 1040 godina bilo bezbroj puta u povijesti ovog Grada. Bez toga doista ne bi bilo mogu?e shvatiti kako bi ova mala zajednica, okruena pohlepnim i okrutnim neprijateljima, mogla opstati i napredovati, a opstala je i napredovala! Da je to tajna naeg opstanka u Europskoj uniji i da se tako opet moe dogoditi famozno ?udo od ?udesa sv. Vlaha, poru?uju i nai biskupi u poruci pred referendum: Vie od straha od Europske Unije treba nam biti na srcu briga za razvijanje zdrave nacionalne samosvijesti i nemalih potencijala koje naa zemlja i ljudi nose u sebi. Povijest nas u?i da se na narod mnogo puta nalazio u tekim situacijama i dilemama koje je u onoj mjeri uspijevao pozitivno prevladati i rijeiti u kojoj je vjerovao u sebe i drao se ?vrsto kr?anske nade Krista koji nikada ne razo?arava one koji mu se povjeravaju. U sve ovo se, kao ideal i obveza na svim razinama, uklapa natpis iznad vrata Kneeva dvora: Obliti privatorum, publica curate. O tome koliko ?e nam op?i interesi ovoga grada, naroda, domovine i Crkve, biti ispred vlastitih interesa, ovisi ho?emo li ulaskom u europsku zajednicu naroda biti robovi ili ?emo, poput naih predaka, biti i ostati slobodni, svjesni da je sloboda dar u kom sva blaga vinji nam Bog je do i da sva srebra, sva zlata, svi ljudski ivoti ne mogu bit plata tvoj ?istoj ljepoti (Ivan Gunduli?, Dubravka).
U duhu iznesenih misli, elim uputiti pozdrave i ?estitke ponajprije Vama gradona?elni?e Grada sv. Vlaha, gosparu Andro Vlahui?u i Vama predsjednice gradskog vije?a, gospo?o Olga Muratti, kao i svim gradskim vije?nicima. Srda?an pozdrav i ?estitke upanu gosparu Nikoli Dobroslavi?u, predsjedniku upanijske skuptine gosparu Ivanu Prci i svim upanijskim vije?nicima. Srda?no pozdravljam i uvaene goste naega Grada i zajedni?ke feste: diplomatski zbor, prisutne gradona?elnike i na?elnike op?ina, predstavnike udruga proizilih iz domovinskog rata i predstavnike drugih vjerskih zajednica, me?u kojima ove godine osobito pozdravljam o. Ristu Naumovoskog, paroha crkve sv. Vlaha u Strugi, Makedonija.
Ove godine me?u nama nisu dvanaestorica biskupa, ali s nama ih je u duhu i molitvama puno vie. Ne?u ?itati njihove ?estitke, ali zato pozdravljam one koji su i fizi?ki me?u nama. Srda?an pozdrav mom biskupu, splitsko-makarskom nadbiskupu i metropolitu msgr. Marinu Barii?u, mom predasniku na stolici dubrova?kih biskupa, a sada zadarskom nadbiskupu msgr. elimiru Pulji?u i osobit pozdrav ibenskom biskupu msgr. Anti Ivasu. Srda?an pozdrav potovanim vrhovnim glavaricama, provincijalkama i provincijalima, generalnom vikaru, dekanima, rektoru crkve sv. Vlaha, katedralnom upniku, svim sve?enicima, ?akonima, redovnicama i redovnicima, bogoslovima, novacima, sjemenitarcima i svim okupljenim vjernicima. Duan sam zahvaliti ovogodinjem predvoditelju trodnevnice prof. dr. sc. o. Slavku Slikovi?u, pa to rado ?inim, kao to rado pozdravljam i uvaene ovogodinje festanjule kapetana gospara Miha Trojanovi?a i obrtnika gospara Stjepa Aksi?a. Zahvaljujem im na svemu to su u?inili i ?ine da bi festa sv. Vlaha uspjela. Pozdrav svim hodo?asnicama i hodo?asnicima i srda?na ?estitka svim Dubrovkinjama i Dubrov?anima, kako onima koji su se okupili ovdje na festu sv. Vlaha, tako i onima koji je slave irom svijeta i koje rado preporu?ujemo u molitvi sv. Vlahu.
I to na kraju re?i nego zahvaliti sv. Vlahu, naem Parcu za njegov zagovor u prolosti i blizinu u sadanjosti i zamoliti ga da svojim zagovorom zatiti i nau budu?nosti, kako bi naa povezanost s njim i njegova povezanost s nama za nas, na grad i biskupiju, narod i Crkvu do kraja svijeta ostala od svake koristi i napretka kako ono i o?e ako Bog da. AMEN DA BOG DA.
ivio sv. Vlaho!
Program doga?anja za Petak, 3. velja?e 2012.
6,00 Budnica
Plotuni Dubrova?kih trombunjera
Veliki mul u Gradskome portu
7,00 Budnica
Gradska glazba
Stradun
10,00 Sve?ana sveta misa, a potom procesija
Ispred Katedrale
15,00 Narodno kolo Lin?o
Organizator: Udruga Dubrova?ki primorski svatovi
Ispred Crkve sv. Vlaha
15,30 Barjaktari pozdravljaju prvostolnicu, biskupe i festanjule
16,00 Tombula
Ispred Lue
20,00 Sveti Vlaho i Dubrovnik u glazbi i rije?i dubrova?kih autora
Organizator: Dubrova?ki simfonijski orkestar
Crkva Male bra?e
22,30 Koncert Prljavog kazalita
Organizator: Culture klub Revelin
Tvr?ava Revelin
|
