Sredi�njim misnim slavljem koje je zbog ki�e ove godine odr�ano u Katedrali i procesijom pod ombrelama, vjernici Dubrova?ke biskupije su po je 1040. put proslavili blagdan svojega za�titnika. �upljani su kao i uvijek, ali kao i ostali u puno manjem broju nego lani sa svojim barjacima stigli na Plo?e, te u povorci ulicom Iza Grada predvo?enom barjakom sv. Vlaha i ovogodi�njim festanjulima gosparom Mihom Trojanovi?em i gosparom Stjepom Aksi?em krenuli put Pila gdje su do?ekali barjake i hodo?asnike koji dolaze sa zapadne strane od Grada. Slijedio je poklon Sv. Vlahu na koji stoji na vratima od Pila , te odlazak u katedralu na Sv. Misu.

USKORO DONOSIMO FOTOGALERIJU
�UPLJANA U PROCESIJI 1040. FESTE SV.VLAHA

Propovijed biskupa msgr. Mate Uzini?a- svetkovina sv. Vlaha

Po�tovane gospo?e i gospari, sestre i bra?o, nadam se da mi ne?ete zamjeriti �to ?u u ovom razmi�ljanju biti malo osoban, jer ovo je prva festa sv. Vlaha u kojoj sudjelujem i koju predvodim kao zare?eni biskup ovog Grada i biskupije. Za�to ?u biti osoban? Zato �to najprije osobno moram promatrati primjer �ivota i poruku sv. Vlaha, u?initi ih svojima, kako bih nakon toga mogao, rije?ju i primjerom, poticati druge, one koji su mu povjereni, da i oni ?ine tako. Uz Bo�ju rije? koja nam je navje�tena, poticaj za ovo razmi�ljanje su mi bila i na�a djeca. Premda imamo problema s organizacijom vjerskih vrti?a i vjerskim odgojem u vrti?ima, ipak i u Dubrovniku imamo dvije odgojiteljice koje su osposobljene za odgoj u vrti?u, a iskreno se nadam da ?emo im pridru�iti i druge. One su me nedavno posjetile i sa mnom podijelile zanimljive odgovore pred�kolske djece na pitanje: 'Tko je biskup i �to on radi?' Ti odgovori su pravo bogatstvo. Osobito me dojmio i zamislio odgovor 5,5 godi�njeg dje?aka Marin� koji glasi: �On je va�an, ima puno posla i kuhaju mu sluge. Ne mo�e biti ko sveti Vlaho jer sveti Vlaho je svet, a sveti biskup � nikad ?uo!� Nekako bih i progutao ono 'va�an' i 'puno posla' pa ?ak i ono sa slugama, jer svojom pozicijom i obla?enjem doprinosim takvoj slici o sebi, ali ono 'svet biskup � nikad ?uo', me doista zamislilo jer to je, to biti svet, od svega drugoga va�nije i sve drugo pred tim postaje potpuno neva�no. I slaviti sv. Vlaha zna?i, zapravo, poku�ati �biti ko sveti Vlaho jer sveti Vlaho je svet�, a ako je on svet, onda i biskup treba bar poku�ati biti svet, kako bi onima koji su povjereni njegovoj brizi, zajedno sa sv. Vlahom i ukazuju?i njegov primjer i poruku, bio poticaj na putu prema svetosti.

�to sv. Vlaho, biskup Sebaste, ro?en oko 280. godine, odrastao u poganskoj obitelji, lije?nik, biskup protiv volje, ?udotvorac, mu?enik vjere, ubijen i pokopan 316. � dakle skoro pred 1700 godina i kad je imao otprilike 36 godina � poru?uje meni osobno, �to on danas poru?uje ovom Gradu i dubrova?koj biskupiji, na�im gostima, hodo?asnicima i svima koji se svojim molitvama uklju?uju i sa zanimanjem prate na�u festu sv. Vlaha? U tra�enju odgovora na ovo pitanje, a to je na neki na?in tra�enje i odgovor na pitanje kako danas i?i putem svetosti, htio bih izdvojiti dva razdoblja.

Prvo je povijesno razdoblje �ivota i mu?eni�tva sv. Vlaha koje je, ako su to?ni podaci da je �ivio samo 36 godina, u sv. Vlahu vidjelo mladog ?ovjeka, ?iju glavnu zna?ajku sa�ima geslo: �Radije biti koristan, nego vladati�. Istina je da je to razdoblje sve?evog �ivota, koje je zavr�ilo mu?eni?kom smr?u, isprepleteno brojnim legendama, ali je i istina to da su sve te legende, kako ona o ozdravljenju djeteta kojemu je zastala riblja kost u grlu, tako i ona o vuku i ?udesnom vra?anju pra�?i?a siroma�ne �ene, u svojoj osnovi povijest ?ovjeka koji je drugima ?inio dobro po cijenu vlastitog �ivota, pretvoriv�i u praksu evan?elje o nemiru koji izaziva ljubavi prema Kristu iznad svega, a koja se o?ituje u uzimanju kri�a i gubljenju �ivota za druge. Evo nam poruke koja se izvrsno uklapa u Godinu Caritasa! Ka�u da sam mlad biskup i jo� me zovu 'na� novi biskup'. To biti 'mlad' i biti 'nov' vrijedi samo ukoliko je povezano s ovim Kristovim nemirom koji se o?ituje kroz brigu za ?ovjeka od za?e?a, preko svih razdoblja njegovog �ivota, sve do dostojanstvene i prirodne smrti, a koja se djelovanjem pretvara u spomenuto geslo sv. Vlaha: 'Radije biti koristan nego vladati'. �eli li na�a dubrova?ka Crkva biti mlada i ispunjena tim Kristovim nemirom, biti korisna, a ne vladati, treba mladost i svje�ina duha koja je krasila sv. Vlaha i u?inila ga privla?nim i svetim. Kako to posti?i? Godina Caritasa nam poru?uje da to treba ?initi djelatnom ljubavlju koja se nadahnjuje na onoj ljubavi kojom je Bog ljubio nas. Ljube?i Boga poka�imo ?ovjeku pokraj nas da ga, bez obzira na sve, volimo, da ga volimo ?ak i ako on ne voli nas. U poruci za Godinu Caritasa istaknuo sam da je za pokazati ljubav ponekad potrebna samo ?a�a vode, lijepa rije?, spremnost da se saslu�a, ali i da je ponekad potrebno puno vi�e. To vi�e, od nas kr�?ana zahtjeva da pred zlom i nepravdom, makar morali i okrenuti drugi obraz, ne ostanemo �ute?i, ve? da dignemo svoj glas. Pogr?uju li nas zbog toga? Blago nama � poru?uj nam sv. Petar � tek neka nitko od nas �ne trpi kao ubojica, ili kradljivac, ili kao nametljivac; ako li kao kr�?anin, neka se ne stidi, nego slavi Boga zbog tog imena�. Za�to se ne stidjeti biti kr�?anin? Zato �to biti kr�?anin zna?i uzeti svoj kri� i po?i za Isusom, izgubiti �ivot poradi Isusa, da bi ga se moglo kona?no na?i. Sv. Vlaho je to shvatio, u skladu s tim �ivio i umro. U tom i nama ostaje primjer i poticaj da i mi ?inimo tako, da gubimo �ivot s Kristom, kako bismo ga u Krstu ponovo na�li i bilo ono na �to smo pozvani biti, a pozvani smo na svetost.

Drugo razdoblje o kojem �elim govoriti je razdoblje zapo?eto 971. godine, kad se sv. Vlaho, ne vi�e mlad nego u dostojanstvenom liku sijedog starca, ukazao �upniku Stojku i umije�ao u �ivot tada jo� relativno mladog Grada i s njim postao neraskidivo vezan, �tite?i, ali i upozoravaju?i, gra?ane ovoga grada na opasnost koja im prijeti: �Javljam vam veliku opasnost po Grad. Vojska s mleta?kih brodova okru�ila je Grad, namjeravaju preko gradskih mira iznenada u?i u Grad i pokoriti ga�. Ova opasnost na koju upozorava sv. Vlaho uvijek je ista, ali u razli?itim vremenima dobiva druga?iji oblik. Tako se u vrijeme sve?enika Zaharije uobli?ila pitanja koje je jednako aktualno i danas kao i onda: �Za�to kr�ite Gospodinove zapovijedi? Za�to ne?ete da budete sretni?�, u vrijeme apostola Petra u spomenuto upozorenje, kojemu ni danas ne treba ni�ta drugo dodati, da nitko od nas �ne trpi kao ubojica, ili kradljivac, ili kao nametljivac�, a u Isusovo vrijeme u svevremenski poziv na ljubav i nasljedovanje. Kako danas ova vrlo aktualna upozorenja i pozive dodatno uobli?iti, da bismo shvatili �to je to danas za ovaj Grad i biskupiju 'mleta?ko brodovlje' sv. Vlaha? Iako sam � kako velite � 'mlad' i 'nov' i po tom sli?niji sv. Vlahu njegove mladosti, ipak imam i jednu sli?nost sa starim, tipi?no na�im, dubrova?kim sv. Vlahom, a ta sli?nost su sjede kose i biskupska slu�ba zbog koje se usu?ujem ponoviti Isusove rije?i: �Ne mislite da sam do�ao mir donijeti na zemlju. Ne, nisam do�ao donijeti mir nego ma?�. O kojem se to nemiru i mleta?kom brodovlju radi? Radi se o upozorenjima da su neki dijelovi na�e biskupije potpuno opustjeli, uklju?uju?i i Grad koji sve vi�e postaje muzej, a sve manje mjesto u kojemu se �ivi, da nam veliki broj obitelji pro�ivljava ozbiljnu krizu, da su nam nedjeljne mise sve praznije, osobito kad je rije? o mladima i srednjoj generaciji, a mi sve zagri�eniji za svoje tradicije koje gu�e osobnu vjeru i bilo kakav poku�aj promjene, da su nam sve?enici, redovnici i redovnice sve stariji i sve te�e pokrivaju pastoralne potrebe biskupije, a novih zvanja imamo malo i nimalo i, na kraju, tu je i alarmantno stanje velikog broja na�e mlade�i koja nas pre?esto �okira neugodnim statistikama i s njima povezanim vijestima u koje ne �elim ulaziti, a �to ne bismo trebali shvatiti kao osudu na�e mlade�i, mladi su najmanje krivi za to stanje, koliko bismo to trebali shvatiti kao poziv da se opet po?nemo brinuti za na�u djecu i mlade�, da prestanemo misliti da je jedino �to im trebamo dati bolji materijalni standard i dobro obrazovanje, a posvetimo malo vi�e pa�nje duhovnim vrijednostima i odgoju koji ne smijemo prepustimo drugima, nego svi mi � i obitelj, i �kola, i Crkva, i dru�tvena zajednica � svatko od nas na svom mjestu, trebamo preuzeti svoj dio odgovornosti. Ovo posljednje klju? je svega. Taj klju? dodatno dobiva na va�nosti postanemo li svjesni da na�a djeca ne?e biti dobra ako im to govorimo, nego ako im to primjerom poka�emo. To je poruka onog: �sveti Vlaho je svet, a sveti biskup � a �to se mo�e nastaviti u gradona?elnik, �upan, gradski i �upanijski vije?nik, poslodavc i radnik, nastavnik i profesor, roditelj i dijete, mu� i �ena, djed i baka, redovnik i redovnica, sve?enik � nikad ?uo�. To 'nikad ?uo' od nas tra�i da se zamislimo i obratimo. I nema vremena za odgodu, jer ve? sutra mo�e biti kasno.

Dozvolite mi da ponovno budem malo osoban. Koliko god da sam i ranije znao za povezanost Dubrovnika sa sv. Vlahom � uostalom bio sam pred nekoliko godina sudionik proslave, a pretpro�le godine sam osobno zaklju?io festu na Gorici sv. Vlaha � ipak moram priznati da me dubina te povezanosti pomalo iznena?uje. Doslovno, �elite li da u Dubrovniku ne�to bude posje?eno i uspije, pove�ite to sa sv. Vlahom ili, jo� bolje, nazovite njegovim imenom i uspjeh je osiguran. �elimo li, me?utim, da sv. Vlaho i u budu?nosti ?uva na�e mire i sve nas, ne?e nam biti dovoljna ta na�a osje?ajna povezanost i sna�na tradicija koja se izra�ava kroz ta na�a okupljanja, jela i obi?aje � izdvajam �porke makarule, grli?anje, izvijanje barjaka i procesiju � ali ho?e i mo�e istinska kr�?anska pobo�nosti kao izri?aj na�e vjere u nastojanju da slu�amo upozorenja sv. Vlaha i zajedno s njim krenemo za Isusom na putu svetosti.

preuzeto sa stranica Dubrova?ke biskupije