|
 Dubrova?ki znanstvenici pokrenuli peticiju pod nazivom Recite DA za Peljeki most, recite DA za Dubrovnik". Vinicije Lupis, Mirna Batisti? i Nenad Jasprica sutra ?e na mostu od Plo?a gra?anima predstaviti svoju inicijativu i web-stranicu na kojoj se moe potpisati peticija ZA izgradnju Peljekog mosta. Teritorij Republike Hrvatske s druge strane Bistrine, ustvari ex teritorij Dubrova?ke Republike s otokom Kor?ulom, jest prekograni?ni teritorij hrvatske drave i ti gra?ani nemaju ista prava kao i ostali gra?ani Hrvatske, ali porezne obveze sigurno imaju - navodi se u tekstu peticije Inicijativnog odbora Udruge Peljeki most koja je adresirana na Predsjednika Republike Josipovi?a, Vlade Milanovi?a i Sabora prema.
Peticiju uz unos OIB-a moete potpisati na stranici http://zapeljeskimost.net/
Inicijativa za Peljeki most
Predsjedniku Republike Hrvatske gospodinu prof. dr. sc. Ivu Josipovi?u
Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske gospodinu Zoranu Milanovi?u
Predsjedniku Hrvatskog sabora, gospodinu Borisu premu
Predmet: Peljeki most jedino ZA, peticija - dostavlja se
Potovani Predsjednici Republike, Vlade i Sabora,
Mostovi su gra?evine koje slue za prelaenje ljudi i tereta preko rijeka, ponora ili morskih tjesnaca. Simbolika mostova je mnogozna?na. Mostovi povezuju ljude i ljudske sudbine. Mostovi su simboli tehni?kog dosega civilizacije, sjetimo se samo Rima, velikih mostova diljem Europe. Dubrov?anin Paskoje Mili?evi? proslavio se svojim mostovima na Pilama, tehni?kim dostignu?em hrvatske renesanse.
Teritorij Republike Hrvatske s druge strane Bistrine, ustvari ex teritorij Dubrova?ke Republike s otokom Kor?ulom, jest prekograni?ni teritorij hrvatske drave i ti gra?ani nemaju ista prava kao i ostali gra?ani Hrvatske, ali porezne obveze sigurno imaju. Svi se pitaju, zato most i koliko ?e on kotati? Mi ne moemo micati granice fiksirane vie - manje u XVIII. stolje?u, koje se ne poklapaju s nacionalnim granicama, ali o granicama ne?emo. No, moemo spajati svjetove i to povezati raseljeni poluotok Peljeac s ?etiri malene op?ine koje su demografski na izdisaju, uz prividno demografski zna?ajnijom aglomeracijom Orebi?em s hrvatskim kopnom.
Da se u no?ima jeseni 1991. Ston nije obranio, zar bi Dubrovnik ostao u Republici Hrvatskoj? Zar bi povijest Domovinskog rata bila ista. Hrvatska se treba povezati uzduno, jer je njeno zale?e na jugu definirano ve? davnim egzodusom iz: XV., XVI. XVII., pa i narednih stolje?a, a u pora?u II. svjetskog rata taj je proces okon?an.
Pitamo se zato mostovi stvaraju probleme kada se nije pitalo koliko je na primjer mostova sagra?eno preko Save, koliko je skupih portskih dvorana sagra?eno, koliko se potroilo na bespotrebni luksuz, a koliko se misli potroiti na gradnju autoceste do nekih "Lokvi".
Prometnice su ila kucavica zemlje poreme?enih granica, granica koje izgledaju poput loe konjske potkove ili zagriene jabuke. Pitamo se zato neki politi?ari smataraju neto nepotrebnim, zato Jug uti? Moda netko eli da simbol hrvatske obrane Dubrovnik i ne bude fizi?ki integriran u hrvatski dravni korpus. Most za Peljeac je potreba, a ne luksuz ma koliko kotao da se povee drava u jednu cjelinu.
Stanovnici hrvatskog Juga nalaze se u drugorazrednom vagonu vlaka koji kre?e prema EU, a niti to ne mogu biti jer vie od tri desetlje?a nemaju niti vlak. Zato moramo "?ekati ulazak Bosne i Hercegovine u EU (cit. I. Dadi?)" kako bi Dubrovnik, Peljeac i otoci bili sastavni dio Hrvatske i Europe. Ne?emo valjda u Zagreb preko naplatnih ku?ica u Trebinju u kojima ?e sjediti snajperisti i tenkisti sa arkovice? Zato neki gradovi mogu imati nagibne vlakove, autoceste, sve blagodati dravne infrastrukture, a Dubrovnik ne. Istarski ipsilon u punom profilu gradi se i dalje, rije?ka zaobilaznica s mnotvom tunela i vrlo zahtjevnim vijaduktom izgra?ena je i to medijima nije bespotreban luksuz u odnosu na Dubrovnik. Hrvatska kultura bi bila nezamisliva bez Dubrovnika i njegove okolice, pa stoga taj grad treba povezati s mati?nom zemljom, kriza je samo izlika, new deal je ipak stari prokuani recept iz razdoblja velike gospodarske recesije iz tridesetih godina XX. stolje?a.
S potovanjem,
Inicijativni odbor Udruge Peljeki most
dr. sc. Vinicije Lupis
dr. sc. Mirna Batisti?
prof. dr. sc. Nenad Jasprica
|
