Hodnjom u Koloni sje?anja du� pet i pol kilometara dugog puta od vukovarske bolnice do Memorijalnoga groblja �rtava Domovinskog rata, polaganjem vijenaca i paljenjem svije?a dr�avnih i drugih izaslanstava te misom zadu�nicom danas ?e se u Vukovaru obilje�iti Dan sje?anja na �rtvu Vukovara 1991. godine i 21. godi�njica stradanja toga grada u Domovinskom ratu. Bitka za Vukovar po?ela je 25. kolovoza, a zavr�ila je 18. studenoga 1991. slomom obrane grada koji je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu. Po podacima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada poginule su 1624 osobe, a ranjeno ih je vi�e od 2500.

�

U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko pet tisu?a zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisu?e Hrvata i ostalih nesrba.Na popisu zato?enih i nestalih osoba u Domovinskom ratu iz Vukovarsko-srijemske �upanije jo� je 436 hrvatskih branitelja i civila od kojih se ve?ini svaki trag gubi upravo u Vukovaru 1991. godine.

Po podatcima kojima raspola�e vukovarski Podru?ni centar Instituta dru�tvenih znanosti "Ivo Pilar", na �irem podru?ju Vukovara do danas su ekshumirane 1232 �rtve agresije od kojih 938 iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju, 200 na Ov?ari, a ostale u drugim dijelovima Vukovara i okolnim mjestima.

Gotovo tromjese?na opsada grada te svakodnevna izlo�enost topni?kim napadima JNA i srpskih paravojnih postrojba kojih nije bila po�te?ena ni vukovarska bolnica iako je na njoj bio vidljiv znak Crvenoga kri�a prouzro?ile su, osim ljudskih �rtava, i golemu �tetu koja je u Vukovaru procijenjena na 9,5 milijarda kuna, od ?ega se na gospodarstvo odnosi 4,6 milijarda, na gospodarsku infrastrukturu 2,3 milijarde, a na privatnu imovinu 2,6 milijarda kuna. Oko 60 posto zgrada u ratu potpuno je uni�teno, a vi�e od 30 posto ih je o�te?eno.

Uni�tene su ili o�te?ene 13.852 stambene jedinice, od ?ega 8272 obiteljske ku?e te 552 zgrade s 5580 stanova. U odnosu prema broju stambenih jedinica prije rata, tijekom agresije uni�teno ih je ili o�te?eno vi�e od 90 posto. Njih 75 posto bilo je svrstano u ?etvrtu, petu i �estu kategoriju o�te?enja.

Tijekom vi�egodi�nje obnove stambeni fond u gradu Vukovaru gotovo je u cijelosti obnovljen. Obnova nekoliko stotina stanova jo� nije zavr�ena, a zavr�ila je ili je pri samome kraju obnova nekih za Vukovarce klju?nih objekata, kao �to je Op?a �upanijska bolnice i kompleks Dvorca Eltz. U tijeku je obnova baroknoga gradskog sredi�ta te mnogih ulica i parkirali�ta. U obnovu Vukovara dr�ava je dosad ulo�ila vi�e od 3,5 milijarda kuna, a kada, po o?ekivanjima Vukovaraca, za nekoliko godina obnova zavr�i, jedini neobnovljeni objekt koji ?e podsje?ati na stra�na razaranja 1991. godine bit ?e Vodotoranj. Taj simbol Vukovara gradske vlasti namjeravaju konzervirati kako bi ostao trajan podsjetnik na patnju toga grada i njegovo razaranje u Domovinskom ratu.

Od 22.000 prognanika u Vukovar se vratilo manje od 60 posto. Po prvim rezultatima popisa stanovni�tva iz 2011. godine, u gradu Vukovaru �ivi 28.016 stanovnika, a prije Domovinskog rata u njemu je �ivjelo ne�to vi�e od 44.000 stanovnika. Nezaposleno je 4868 osoba s vukovarskog podru?ja, koliko ih je u listopadu bilo u evidenciji Zavoda za zapo�ljavanje podru?ne slu�be u Vukovaru.

U ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske Vukovar je vra?en tijekom procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, koji je po?eo potpisivanjem Temeljnog sporazuma o isto?noj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu 12. studenoga 1995. Sporazum je stupio na snagu 15. sije?nja 1996., kada je Vije?e sigurnosti UN-a donijelo Rezoluciju 1037 kojom je na tom podru?ju uspostavljena Prijelazna uprava � UNTAES.

Hrvatski dr�avni sabor donio je 1999. odluku o progla�enju 18. studenoga Danom sje?anja na �rtvu Vukovara 1991., kojom je odre?eno da se dostojanstveno i primjereno oda po?ast svim sudionicima obrane toga grada. Taj spomendan ove se godine obilje�ava pod geslom "Vukovaru, ime sveto".

�