Otkrijmo sakrament oprosta

?ovjek je u trajnoj opasnosti osu?ivanja tu?ih pogrešaka. ?ini se da se preko takve spremnosti osuditi druge krije opravdanje vlastitih pogrešaka zbog kojih se sudi druge. U takvoj jednoj situaciji se našao i Isus kada su �idovske starješine i izvana besprijekorno moralna svjetina doveli bludnicu uhva?enu na djelu. Tu�itelji su sigurni u sebe i u njezinu kršenju Mojsijeva Zakona i zaslu�uje smrtnu kaznu kroz formalni proces osude, koju treba samo jednostavno prihvatiti. Ovakve osude su neupitne kada su ?vrsti i o?iti dokazi grijeha protiv sli?nih «�ena». Ali ipak sigurni tu�itelji pitaju Isusa za slu?aj i osudu nazivaju?i ga ironi?no «U?itelju», iako on i stvarno jest jedini U?itelj. Njihova nakana interpelacije Isusa u ovaj slu?aj je o?ita u hvatanju Isusa da napravi grešku u koracima. Ako se usprotivi ve? donesenoj osudi automatizmom prema Mojsijevom Zakonu onda ga se mo�e osuditi kao velikog kršitelja Zakona i kao takav i sam mo�e biti osu?en istim automatizmom. S druge strane ako potvrdi njihovu odluku osude onda ?e kontradiktorno izdati samoga sebe i svoje poslanje koje usmjereno upravo grešnicima, zbog kojih je došao posvjedo?iti O?evu milosrdnu ljubav. Tu�itelji su toliko bili sigurni da ?e Isusa uhvatiti u zamci da nakon kratke šutnje, koja je slijedila nakon Isusova odgovora: Tko je bez grijeha neka prvi baci kamen!, odlaze pognutih glava s mjesta sigurnog izvršenja kazne kamenovanja bludnice. Jedina Isusova alternativa jest ?ovjek sa svojim dostojanstvom i vlastitom slobodom i zato uzurpatori ove antropološke istine nemaju alternativu, te od najstarijih do najmla?ih odlaze pojedina?no po te�ini svoje grešnosti. Isus je došao spasiti ?ovjeka i do toga procesa spasenja ga vodi kroz slobodu prihva?anja Njega kao Spasitelja, pred kojim se nitko ne mo�e smatrati pravednijim od drugoga, jer je svatko opravdan O?evim milosr?em. U ovaj kontekst valja spomenuti divnu gestu pape Benedikta XVI. punu ljubavi i blizine, kada je prije nekoliko godina posjetio rimski zatvor za maloljetnike, te je za vrijeme svete mise mladim prijestupnicima rekao slijede?e: "�ivot bez Boga ne mo�e funkcionirati: nedostaje bitno, nedostaje svijetlo, nedostaje zašto, nedostaje veliki smisao ?ovjekove biti. Evan?elje nam poma�e da shvatimo tko je uistinu Bog: On je milosrdni Otac, koji nas u Isusu ljubi iznad svake mjere. Greške koje ?inimo, iako su velike, ne dovode u pitanje vjernost njegove ljubavi. U sakramentu svete ispovijedi mo�emo krenuti uvijek s novim �ivotom: On nas prihva?a i vra?a nam dostojanstvo svoje djece. Otkrijmo dakle ovaj sakrament oprosta iz kojeg izvire radost u preporo?enom srcu za vje?ni �ivot … Moramo shvatiti što je sloboda i što je samo privid slobode. Sloboda … je trampolin koji nam omogu?uje skok u bezgrani?no more bo�anske dobrote, ali mo�e postati i klizavi podij s kojeg se mo�e upasti u ponor grijeha i zla i tako izgubiti slobodu i naše dostojanstvo".