|
Ju?er smo glasovali za Grad u Europskoj uniji ili za Grad u Gradu, sam i slobodan. A rezultat je tega naalost isti ko i ona odluka kneza i Senata, u ku?i Orsata Velikog, blizu Gospe, dana 27. svibnja 1806. izme?u 4 i 7.30 popodne, kad je Orsat kontra druge vlastele dubrova?ke ostao sam jer nije ?eo pustit u Grad Fran?eze to su bili pred vratima. Druga su vlastela dopustila Fran?ezima neka u?u u Grad. I jo se s o?ajnim Orsatom sprdala i ?udila mu se da to mu je, i da ho?e li on za?epit francuske topove i da ho?e li on i?erat novu slobodu to kuca na vrata?!
Ma Orsat Veliki isto Francuzima nije ?eo re?' sluite se nego uzet barjak i sv.Vlaha i dubrova?ku slobodu, i sve to skrit na neku novu hrid koju bi Dubrov?ani ne?e nali. Kad su im ve? Fran?ezi ukrali Grad.
Tako je to opisao Ivo Vojnovi? u Dubrova?koj Trilogiji na kraju 19. stolje?a. I sve to samo u prvom ?inu. Za opomenu da se takva sudbina Grada nikad vie ne ponovi. Da nikad vie nikomu ne damo ni barjak ni sv.Vlaha ni slobodu.
A mi smo sve to ju?er ipak dali. Ne samo Francuzima, nego i cijeloj Uniji. Dvadeset godita im se nudili i ju?er im se na referendumu podali.
I dok je onemo?ala Republika svoja vrata od Grada morala otvorit Napoleonu 1806. mi to ju?er nismo morali. Nego smo sami izabrali jer su nam tako rekli i knez dubrova?ki i senat. Svi su u Gradskoj vije?nici bili sloni akonto Europe. Jer da mi sami ne moemo fermat ni europske topove ni i?erat europsku slobodu to nam kuca na vrata ?ime su uspjeli ili prepast ili nagulozat 10, od ukupno 40 tisu?a glasa?a. Ali je to naalost bilo dosta da Fran?ezi u?u.
Ma je Vojnovi? u prvi ?in stavio i Luciju, staru djevojku u Orsata, obu?enu na upsku, ali u crnini, koja je znala da nas odavna ne bi bilo, da nijesu oni, kmeti, s nama! pa se ni sad upa dubrova?ka nije dala Europi. Iako opet u koroti, upa zato barem moe pitat Grad, koji pjeva Marseljezu, poto klju?i Cambelani!
Znala je ju?er upa da, kad je imperatur gladan zemalja, najprije kupuje gradsku vlastelu. I zato kroz upu Fran?ezi samo prohodu! Tako su rekli na referendumu.
Sre?a, jer tako imamo ?e skrit svoju slobodu. I tri struka lovorike, pelina i vrijesa da u hladu ?empresa na Mihajlu ne uvehnu. Dok ne fine bella festa kojoj ne manjkaju nego lumini.
A ona tek dolazi. U dva ?ina.
DISKRETO MARINE ZEC - MIOVI? - DUBROVNIKPRESS.hr 23. sije?nja 2012.
|