 Na ovaj dan, koji tradicionalno nazivamo Velikim petkom, kona?no se otkrila, u svojoj jezivoj tami, stvarnost koja uvijek vrijedi i trajno se podnosi: sablazan i, kako Pavao veli, ludost kria, ali upravo je to Boja mudrost i snaga za one koji vjeruju. Liturgija Velikog petka proeta je temom mu?eništva koje prethodi slavnoj pobjedi, ?emu je svjedok liturgijska crvena boja. Ovaj dan nije dan tuge nego dan mu?eništva i razmatranja Kristovog zemaljskog završetka na Golgoti.Obred Velikoga petka smatra se najsve?anijim u cijeloj liturgijskoj godini. Danas se ne slavi euharistija jer je na ovaj dan prinesena Kristova krvna rtva. Bogosluje u ?ast kriu zamjenjuje sakramentalno slavlje Kristove rtve. Sam se obred sastoji od tri dijela: liturgije Rije?i, klanjanja kriu te, na koncu, svete pri?esti. Liturgija Velikog petka, bez posebnih uvodnih obreda, zapo?inje ?inom prostracije sve?enika i posluitelja, kojim se odaje duboka po?ast ogoljenom oltaru, Kristu koji je za nas predan, te potpunim predanjem nebeskom Ocu. Liturgija Rije?i uvodi nas u razumijevanje Kristove muke i smrti na kriu. Prvo ?itanje proroka Izaije o sluzi Jahvinom i ?itanje iz Poslanice Hebrejima o Kristu Velikom sve?eniku uvodi nas u centralno slavlje današnjega bogosluja - u sadraj muke Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu. Isus zna "da mu je Otac sve predao u ruke i da je On od Boga izašao te da k Bogu ide..." (Iv 13, 1).
U središnjoj ulozi drugog dijela liturgije Velikoga petka nalazi se kri. Nakon liturgije Rije?i, sve?enik sve?ano otkriva kri pjevaju?i tri puta: "Evo drvo kria na kom je visio Spas svijeta!", a vjernici svaki put odgovaraju: "Do?ite, poklonimo mu se!". Simboli?nim klanjanjem svetom kriu dajemo Kristu osobni odgovor na njegovu ponudu spasenja.
Tre?i dio liturgije je sveta pri?est. Obred pri?esti zapo?inje molitvom 'O?e naš' nakon koje slijedi sam ?in pri?eš?ivanja, molitva u tišini, popri?esna molitva te molitva nad narodom poslije koje se vjernici razilaze u tišini, a Crkva ostaje u iš?ekivanju Kristova uskrsnu?a.
Kristov završetak je, na prvi pogled, skandal i potpuno ludilo. Dati svoj ivot na onakav na?in je sramotni neuspjeh. Ali nekad stvari nisu onakve kakve se na prvi pogled ?ine… Kristova rtva na kriu je manifestacija Boje dobrote prema malom ?ovjeku. Kako bi pomirio grešnog ?ovjeka s Bogom, Isus se "oplijeni uzevši lik sluge, postavši ljudima sli?an…poslušan do smrti, smrti na kriu" (Filipljanima 2, 5-11). Primio je na sebe kri da bi pokazao dubinu ljubavi Boje.
I onda kad mi se ?ini da me je i Bog ostavio, Isus je sa mnom. On je to doivio na kriu. Odgovor na njegovu patnju bila je samo velika tišina. Isus je osjetio što zna?i biti sam, napušten i daleko od Boga, te svoju osamljenost opisuje psalmistovim rije?ima: "Boe moj, Boe moj, zašto si me ostavio?" (Matej 27, 46). Kad me iznutra izjeda nepoznata patnja i kad osje?am samo muku i tjeskobu, on je sa mnom.
Veliki petak je dan šutnje i kulminacija korizmene alosti. Svijet danas šuti kako bi se ?uo Boji krik koji s kria poru?uje ?ovjeku da ga, unato? njegovim nedjelima, voli. ?ovjek stoga kle?i pred Kriem i sluša Isusove rije?i: "O?e, oprosti im, jer ne znaju što ?ine!".
Danas otkrivamo neograni?enu Boju ljubav i u duši nam odzvanjaju rije?i nade koje raspeti Isus upu?uje raskajanom kriminalcu da ?e "još danas biti s njim u raju". piše: fra Dalibor Milas
foto: Hrvoje Cirkvenec |
