Prošlog tjedna Vlada je sjednici prihvatila Nacrt prijedloga zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, kojim ?e se omogu?iti legalizacija više od 150.000 nezakonitih objekata (sagra?enih prije 30. studenog 2009.) na podru?ju Republike Hrvatske, odnosno kako je tada istaknula premijerka Kosor riješit ?e se problem 150 tisu?a obitelji. Naravno da nije rije? o filantropskom 'spašavanju' obitelji, i obiteljskih ku?a, obzirom da se zakon odnosi i na gospodarske objekte, a prema procjenama u dr�avnu blagajnu ovakvim potezom trebalo bi se sliti više od deset milijardi kuna.

Što se (ne) mo�e legalizirati?

U prvom redu valja raš?istiti pravila igre, dakle što se mo�e, odnosno što se ne mo�e legalizirati. Rok izgradnje objekta je do 30. studenog 2009., a rok za predaju zatjeva je 31. prosinca 2012. godine.
Ne?e se mo?i legalizirati objekti u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i regionalnim parkovima, na infrastrukturnim koridorima, te na pomorskom i javnom dobru.

Nema legalizacije niti u zašti?enom obalnom podru?ju mora u pojasu do 70 metara, osim zgrada koje se koriste za stalno stanovanje te zgrada poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva za pru�anje ugostiteljskih i turisti?kih usluga, što ukratko zna?i da ?e vikendice i ostali objekti za privatni odmor pod tešku mašineriju bagera.

'Zakon ne?e ništa promijeniti'

Istra�ili smo kakva je situacija na podru?ju Dubrovnika i naravno šire okolice, odnosno koliko od 150 tisu?a objekata otpada na Grad, kao i tri glavne op?ine koje mu gravitiraju – Primorje, Konavle i �upa dubrova?ka.

Kontaktirali smo zamjenika gradona?elnika Grada Dubrovnika Nika Šalju, koji nam je istaknuo kako, iako pozdravlja inicijativu, smatra kako novi zakon ne?e promijeniti baš ništa u odnosu na postoje?u situaciju.
Šalja dr�i kako postoji zna?ajan broj objekata koji ?e se morati legalizirati na ovaj na?in, a poglavito je istaknuo problem Elafita(skupine otoka oko Dubrovnika).

-Ljudi tamo su ve? više puta imali priliku legalizirati svoje objekte, no upravo zbog ?injenice da moraju platiti to ne rade- ka�e Šalja te dodaje kako smatra da se bez prisile uvjetovane kaznama situacija ne?e zna?ajno promijeniti.

Šalja se obrušio i na odredbu o omjerima raspodjele prihoda za naknadu za zadr�avanje u prostoru(odnosno bivše kazne za legalizaciju, koja se po novome mora izra?unati unutar 60 dana od stupanja zakona na snagu, a prije je iznosila tre?inu komunalnog doprinosa) koje uzima Vlada u odnosu na lokalnu samoupravu.


-To je samo još jedna od akcija koja vodi centralizaciji. Dr�ava je na uštrb lokalne samouprave 'poštedila' gra?ane pla?anja – isti?e Šalja te dodaje kako iako vjeruje da postoji namjera ''postaviti stvari na nulu'' smatra kako je ovakva odredba donesena više u politi?ke svrhe obzirom da je izborna godina.

Silva Vlaši?, pro?elnica Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog ure?enja i gradnje Grada Dubrovnika nam je rekla kako nemaju to?ne podatke o broju nelegalnih objekata na podru?ju Grada, jer poziv na prijavu tek predstoji, no prema prošlogodišnjim podacima prijavljeno je 130-150 ku?a za uklapanje u prostorni plan Grada.
-.Samo 10-ak ku?a uspjelo je zadovoljiti uvjete prostornog plana – otkrila nam je Vlaši?, te istaknula kako je ova brojka od 150 ku?a daleko manja od stvarne.

U �upi dubrova?koj više od 800 nelegalnih objekata

Prema informacijama iz Op?ine Konavle prošle godine na podru?ju Cavtata prijavljene su 53 ku?e koje nemaju sve zakonske uvjete, no nije rije? isklju?ivo o potpuno bespravno izgra?enim objektima, ve? se djelomi?no radi i o objektima kojima fali samo dio dokumentacije.

-Op?ina Dubrova?ko primorje na ''najmanji problem'' u odnosu na ostale – rekao nam je na?elnik Nikola Kne�i?, poglavito jer su oni prije nekoliko godina donijeli prostori plan kojim je riješena legalizacija ve?ine objekata, stoga je ostalo samo njih nekoliko(ne preciziraju?i broj) koje ?e se morati legalizirati kroz novi zakon.

U razgovoru sa Ksenijom Šišom, voditeljicom odsjeka za zaštitu okoliša i prostorno ure?enje �upe dubrova?ke saznali smo da je tamo situacija najte�a. Naime, oni su ve? u više navrata provodili anketni upitnik u kojem su pozivani ljudi na prijavu za legalizaciju objekata, a ukupno je prijavljeno više od 800 objekata.


Ekstrema na obalnoj liniji nema toliko puno, ali ih isto ima – ka�e nam voditeljica, te dodaje da su najkriti?nija podru?ja ?iba?a, Krstac, Popolica i Bjelice.

Skupa legalizacija?

Kako bi legalizirali svoj objekt morati ?ete izdvojiti zna?ajna financijska sredstva. Naime, osim pla?anja komunalnog i vodnog doprinosa, kao i naknade za zadr�avanje u prostoru, za legalizaciju podnositelj zahtjeva mora prilo�iti geodetski snimak, koji bi prosje?no mogao stajati oko 4.500 kuna, arhitektonski snimak, koji se procjenjuje na prosje?no 3.500 kuna, o?itovanje o mehani?koj otpornosti zgrade, koje ?e ga koštati daljnjih 1.000 do 2.000 kuna, te potvrdu o prebivalištu.
Sam komunalni doprinos varira od zone do zone ovisno od op?ine/grada, pa je tako primjerice u �upi doprinos podijeljen u ?etiri zone – 120 kn/ metru kubi?nom za prvu zonu za stambeni prostor(odnosno 160 kn/m3 za poslovni prostor), 90 kn/m3 za drugu, 60 za tre?u i 30 kn/m3 (40 kn/m3).

To zna?i da za recimo obiteljsku ku?u na dva kata, od cca 150 metara kvadratnih(sa prosje?nom visinom kata od 2.7 metra) treba izdvojiti oko 50 tisu?a kuna.

Kako je ve? spomenuto, naknadu za zadr�avanje u prostoru treba izra?unati tek naknadno, a kada se ukupni troškovi zbroje, postaje jasno zašto toliki broj ljudi ipak ostaje u 'sivoj' zoni.

Potrebna potvrda o prebivalištu - koju je nemogu?e izvaditi

Još jedan od problema koji se name?e prilikom legalizacije objekta le�i u zakonskoj zavrzlami potvrde o prebivalištu koju tako?er morate prilo�iti uz zahtjev.
Naime, kako stoji na MUP- ovim stranicama zahtjev za uvjerenje o prebivalištu ''podnosi se policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema mjestu prijavljenog prebivališta osobe, uz predo?enje identifikacijske isprave (osobne iskaznice, putovnice)'', a za prijavu prebivališta potrebno je dostaviti ''dokaze'', me?u kojima su(za ovaj slu?aj), jedini relevantni - ''vlasni?ki list nekretnine u kojoj se prijavljuje prebivalište'' i/ili ''ugovor o kupoprodaji nekretnine u kojoj se prijavljuje prebivalište i dokaz o izvršenoj isplati dogovorene cijene''.

Naravno obzirom da je objekt nelegalna, ni jedno ni drugo ne mo�ete izvaditi kod nadle�nih institucija.
Kako bi dosko?ili ovoj 'zamci' Vlada je zakonu o legalizaciji dodala i dio koji ka�e da "podnositelji zahtjeva mogu prilo�iti i druge dokaze iz kojih ?e biti nedvojbeno da su prije navedenog roka (30. studenoga 2009.) koristili objekt'', a to primjerice zna?i potvrde o pla?anju komunalne infrastrukture.

  Upravo zbog 'dalmatinske situacije', odnosno ?injenice da kod brojnih nelegalnih objekata u Dalmaciji njihovi graditelji ve?inom nisu vlasnici zemljišta(jer se godinama ne mogu riješiti vlasni?ki odnosi) novi zakon omogu?it ?e graditelju legalizaciju objekta, ali objekt mora biti upisan na vlasnika zemljišta potvrdili su Hini izvori iz Vlade.

Obzirom da se upravo u Dalmaciji valjda najlakše posva?ati 'do krvi' oko ''cure i zemlje'' kako ka�u stari �itelji, otvara se pitanje kako kasnije regulirati vlasni?ka prava objekta koji se nalazi na komadu zemlje ?iji je djelomi?ni vlasnik (vjerojatno u posjedu minijaturnog dijela zemljišta op.a.) i vaš ro?ak u 16. koljenu, ?ija obitelj ve? generacijama �ivi primjerice u zaba?enom dijelu Latinske Amerike.

Portal Oko - Nikša Mileti?  15.06.2011
Foto: Arhiva/SD/CROPIX