Na prve po?etke �iroke palete sportskih natjecanja u �upi dubrova?koj nailazimo neposredno nakon zavr�etka Prvog svjetskog rata kada se ja na ovim prostorima po?eo razvijati turizam. Izgradnjom prvih hotelskih kapaciteta u Kuparima ovamo su po?eli pristizati i prvi moderni turisti?ki nomadi, ve?inom iz tada�nje industrijske i sportske svjetske velesile � ?ehoslova?ke. Na�alost, malo je ostalo vjerodostojnih dokumenata iz toga vremena koji bi mogli potvrditi kako je i kada koji sport nalazio svoje mjesto u jednoj siroma�noj i nerazvijenoj sredini kakva je u to vrijeme bila �upa dubrova?ka. Razlog tome najve?im dijelom le�i u ratnim stradanjima koje je ovaj kraj pro�ivio u dvadesetom stolje?u i potpunom uni�tenju velikog dijela kulturne i povijesne ba�tine koju su mnogi vrijedni �upljani desetlje?ima ovdje mukotrpno stvarali i sakupljali.

Nitko sa sigurno�?u ne mo�e utvrditi kada je u �upi odigrana prva vaterpolo utakmica i tko je ovamo uop?e donio prvu �pravu� loptu. Jedino se sigurno, zahvaljuju?i malobrojnim sa?uvanim fotografskim materijalima, mo�e utvrditi da prvi po?eci ovoga popularnoga sporta se�u barem do 1931. godine, pa se tako mo�e i potvrditi da vaterpolski sport u �upi ima svoju dugu tradiciju od punih 80 godina. Vjerojatno se to dogodilo i ne�to ranije, jer najstarije sa?uvane fotografije nedvojbeno potvr?uju da se je na primjer u Kuparima igrao tenis ve? 1928. godine.

Istra�ivati ovako nejasne konture po?etaka razvoja pliva?kih natjecanja, a uz njih i vaterpolo sporta, nije previ�e zahvalno, ali je ipak vrijedno truda. Zahvaljuju?i brojnim djelomi?no sa?uvanim privatnim arhivima mo�e se vjerodostojno rekonstruirati tijek prvih va�nijih pliva?kih sportskih aktivnosti u �upi dubrova?koj, a obilje�avanje jedne ovako vrijedne obljetnice prava je prilika u kra?im je crtama pribli�iti brojnoj ?itala?koj publici 'Dubrova?kog vjesnika'.

Lokalne ekipe

Prve po?etke sportskih natjecanja u �upi nailazimo prigodom organiziranja povremenih zabavnih programa namijenjenih oboga?ivanju turisti?ke ponude, pa su tako ?esto organizirana natjecanja izme?u lokalnih ekipa iz Mlina, Srebrenog i Kupara, a u koje su se kasnije sve vi�e po?eli uklju?ivati i uvijek sportski aktivni ?e�ki turisti. Poticajni uzor razvoju pliva?kih natjecanja u �upskom kraju posebno je dalo osnivanje Pliva?koga kluba Jug u Dubrovniku po?etkom 20-ih godina pro�log stolje?a, pa se zato opravdano mo�e pretpostaviti da je neposredno nakon toga i u �upi ro?en ovaj popularni sport.
Improvizirana plivali�ta, na kojima su se kombinirano odr�avala pliva?ka i vaterpolo natjecanja, postavljena su u Kuparina na pla�i, u Mlinima izme?u �glave od mula� i kamena zvanog �Konj� a u Srebrenom uz put od mula prema centru mjesta.
Prvu poznatu generaciju �upskih pliva?a i vaterpolista ?inili su: Ton?i Duper, Nino �arli?, Ivan Fortunatovi?, Pero Peni?, Antun Marega � Pu�o, Oskar Vukovi?, Martin Ba�i?, Ton?i Fortunatovi?, Pavo Fortunatovi?, Adolfo Bradari?, Marin Jakobu�i?, Mirko Tarana, Nikola Zec, Grgur Gale, Marijan Spu�evi?, Predrag Kolbe, Jovo Smiljani?, Zlatan Doman?i?, Ranko Doman?i?, Mladen Spu�evi?, Bugo Bari�i? i drugi.
Pored me?usobnih susreta, �upski su se vaterpolisti natjecali i sa svojim vr�njacima iz Cavtata, ?ilipa, Herceg Novog, Gru�a i Grada ali, kako smo to ve? i naglasili, i sa ?e�kim turistima u Kuparima.
U praskazorje Drugog svjetskog rata sazrijeva nova generacija �upskih vaterpolista: Ivo Handabaka, Antun Handabaka, Ivo Goga, Vlaho Goga, Ton?i Marega, Tino Glavi?, Mato Masar, Ivo Stella, Miloje Doman?i?, Vanja Karlovi?, Antun ?ivoje i drugi.
Naravno, po?etak novog svjetskog ratnog sukoba prekida sve sportske aktivnosti ali se neposredno nakon njegovog zavr�etka ponovo intenziviraju sportska natjecanja pa tako i pliva?ka.
Prva poslijeratna vaterpolo utakmica odigrana je pred prepunim gledali�tem izme?u ekipa Mlina i Cavtata prigodom tradicionalne proslave Svetog Roka 16. kolovoza 1946. u Mlinima. Barkom Pava Fortunatovi?a na vesla (veslali su Pero Bolotin, Pero Ivelja i U?enko Marega) prevezene su posu?ene �branke� iz Cavtata dok su Mato Masar i Kruno Marega drvenim letvama i konopima ome?ili plivali�te. Utakmica, koju je sudio dubrova?ki zlatar Vierda, zavr�ila je nerije�eno 3:3 iako je Miloje Doman?i? dao pobjedonosni gol u zadnjim sekundama utakmice kojeg je sudac (ne)opravdano poni�tio. Incidentna situacija se ipak nekako smirila pa su svi zajedno do kasno u no? slavili sv. Roka. Prvu su utakmicu za Mline odigrali: Ivan Fortunatovi?, Mato Masar, Vanja Karlovi?, Tino Glavi?, Miloje Doman?i? i Ton?i Duper.

Prave branke i prava lopta

Prve �prave branke� su na?injene 1950. u starom mlinu od materijala sakupljenih (zapravo �posu?enih�) na gradili�tu Hidrocentrale Zavrelje, nabavljena je tada i jedna �prava� lopta iz Zagreba a Anka Handabaka je sa�ila prvi komplet kapica.
Nakon prvih doma?ih utakmica, slijedilo je i prvo veliko gostovanje u Cavtatu 13. kolovoza 1950. kada je zabilje�ena vrijedna pobjeda 4:2 (igrali su Vlatko Turni?, Miloje Doman?i?, Tiho Kopitovi?, Pero Ivelja, Antun Handabaka i Gusti Montagnie). Uzvratni susret u Mlinima 16. kolovoza (Sv. Roko) zavr�io je nerije�eno 3:3. U kolovozu 1950. zabilje�ena su i dva susreta sa Konavljaninom iz ?ilipa kada se je na prvu utakmicu oti�lo leutom pod konavoske stijene u sastavu Josip Pupator, Antun Handabaka, Vlaho Goga, Puljiz, Miloje Doman?i?, Tiho Kopitovi? i Pero Ivelja. Za pobjedu rezultatom 4:3 �upljani su od Konavljana za nagradu dobili � sepet gro�?a kojeg su sa svojim doma?inima tom prigodom zajedni?ki u slast odmah i pojeli.
U prolje?e 1951. neslu�beno je osniva?kom skup�tinom konstituirano Sportsko dru�tvo Gusar upisano u evidenciju tada�njeg omladinskog Komiteta. Za prvog je predsjednika izabran Antun Kobasica. Prvi slu�beni sportski trofej Gusar je osvojio 26. kolovoza 1951. kada je u finalu kotarskog prvenstva u Srebrenom pobijedio Lopud rezultatom 11:1 sa ekipom u sastavu : Vlatko Turni?, Antun Handabaka, Miloje Doman?i?, Tiho Kopitovi?, Pero Ivelja i Tino Glavi?. Te 1951. Gusar je imao pionirsku, juniorsku i seniorsku mu�ku ekipu te seniorsku �ensku ekipu.
Koncem 1951. kona?no je pokrenuta inicijativa za osnutak vaterpolo kluba u Mlinima i njegovu slu�benu registraciju pri Pliva?kom savezu Hrvatske. Skup�tina Pliva?kog kluba Gusar odr�ana je 3. sije?nja 1952. iz jednostavnog razloga da se ne plati ?lanarina za godinu koja je upravo protekla. Predsjednik kluba je Vlaho Goga.
Pliva?ki savez Hrvatske je 25. travnja 1952. registrirao PK Gusar pod rednim brojem 32. a na kartonu registracije stoji da je predsjednik Vlaho Goga, sekretar Bo�o Zec, trener za vaterpolo Miloje Doman?i? i trener za pliva?e Pero Ivelja. Ukupan broj ?lanova je 27, od toga 23 mu�ka i 4 �ene od kojih su (u to vrijeme vrlo va�an podatak) 9 radnici, 2 seljaci i 16 ?aci i studenti.
Na prvom slu�benom nastupu na prvenstvu Hrvatske u vaterpolu odr�anom od 15. do 18. kolovoza 1952. u Bjelovaru Gusar je osvojio tre?e mjesto u sastavu: Tomislav Katanec, Vlaho Goga, Bo�o Zec, Miloje Doman?i?, Tino Glavi?, Pero Ivelja, Tiho Kopitovi?, Marinko Zec, Antun Popovi? i Ilija Handabaka. Na sljede?em prvenstvu Hrvatske 1953. u Zadru Gusar osvaja drugo mjesto.

Prijeteljske

Kako se prvenstva Hrvatske sljede?ih godina vi�e nisu organizirala, Gusar igra uglavnom prijateljske utakmice sa trebinjskim Leotarom, cavtatskim Epidaurusom, osije?kim Omladincem, beogradskim Severom, dubrova?kim Bellevue-om, a 1963. u Mlinima i sa reprezentacijom Malte (rezultat 4:4).
Uskoro nastupaju krizna vremena sve do 1973. kada se Gusar ponovo natje?e na regionalnom prvenstvu Hrvatske u Cavtatu. Od 1973. zapo?inju intenzivni nastupi na Kupu Dubrovnika, kvalifikacijama za prvenstvo Hrvatske i na prvenstvu op?ine Dubrovnik. Va�nu prekretnicu u �ivotu kluba ozna?ava izgradnja dana�njeg plivali�ta ?iji je dovr�etak obilje�en turnirom od 3. do 5. srpnja 1976. na kojem su sudjelovali jo� i Cavtat, Primorje, Bellevue i juniori Juga.
Od 1978. Gusar nastupa u Me?urepubli?koj ligi � jug u kojoj nastupaju dubrova?ki, kor?ulanski i bokeljski klubovi a odlazi se i na turnir u njema?ki Essen.
U ljeto 1982. na prve pripreme u Mline dolazi tek osnovani Vaterpolski klub Be?ej, kasnije jedan od najja?ih vaterpolo klubova na svijetu, borave u Srebrenom u Vili Lovorka i svakodnevno pje�a?e do Mlina na treninge sa na�im vaterpolistima.
Nakon osvojenog prvog mjesta u Me?urepubli?koj ligi 1982. od sljede?e sezone 1983. Gusar se natje?e u Drugoj saveznoj ligi � jug. Koncem lipnja odlazi se na pripreme u Patras gdje na turniru Gusar igra sa gr?kim prvoliga�ima Olimpiakos i Patras.
Godinu poslije, 1984., Gusar osvajanjem prvog mjesta u Drugoj ligi stje?e prvi put pravo nastupa u Prvoj saveznoj vaterpolo ligi, ali odustaje zbog orijentacije kluba na amatersko bavljenje sportom i volontersko upravljanje klubom.
U lipnju 1985. odlazi se na pripreme u Atenu gdje se trenira i igraju trening utakmice sa gr?kim prvoliga�em Vouliagmeni.
Reorganizacijom vaterpolo natjecanja od 1989. Gusar se natje?e u Prvoj B saveznoj ligi sa klubovima Proleter (Zrenjanin), �AK (Subotica), Triglav (Kranj), Medve�?ak (Zagreb), Bijela, Budva i Beograd. U sljede?e dvije sezone o ovoj ligi igraju jo� i splitski Mornar, rije?ko Primorje te skopski Vardar.
Ratnu 1991. godinu Gusar zapo?inje igrama na izuzetno rizi?nim gostovanjima u Beogradu, Zrenjaninu i Budvi a putovanje u Skopje ?e ostati zapam?eno po no?nom putovanju autobusom preko Kosova i Crne Gore, napeto i sa zlim slutnjama slu�aju?i na radiju vijesti o napadu na policijsku postaju u Pakracu.
Ratna agresija na �upu dubrova?ku, njena okupacija i potpuna devastacija uzrokom su jednogodi�nje stanke u svim sportskim djelatnostima. Od 1993. Gusar nastupa u Drugoj hrvatskoj vaterpolo ligi � ju�na skupina.
U jubilarnoj 50. obljetnici kluba Gusar 2001. nakon doigravanja sa rovinjskim Delfinom i Dubrovnikom (biv�im Bellevueom) stje?e pravo nastupa u Prvoj hrvatskoj vaterpolskoj ligi. Nakon odigranih dviju sezona u Prvoj ligi, Gusar se ponovo vra?a u Drugu vaterpolo ligu u kojoj se natje?e sve do dana�njih dana.
Vaterpolski klub Gusar danas ima impozantan pogon od 110 igra?a podijeljenih u selekcije mla?ih kadeta, kadeta, mla?ih juniora, juniora i prvu seniorsku ekipu.
Amaterizam, volonterstvo i ljubav prema vaterpolu sjedinjuje sve ove prisutne generacije Gusara u rasponu �ivotne dobi od 10 do 90 godina koji djeluju u jednoj maloj urbanoj sredini kao jedno od njenih temeljnih odrednica stjecanja navika u kontinuitetu zdravog i skladnog �ivota. Svoga mjesta i svoje Domovine.

Neven Jerkovi?

Dubrova?ki vjesnik, 03.rujna 2011.g.